SEMINARSKI RAD IZ RACUNOVODSTVA
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
KNJIGOVODSTVO ZARADAOsnovni pojmovi racunovodstvaRacunovodstvo je informacioni sistem za vrednovanje , obradu i prenos finansijskih informacija koje se koriste pri donošenju poslovnih odluka. U literaturi postoje razlicita definisanja ovog pojma u zavisnosti od zadataka i postupaka koji se primenjuju u racunovodstvu. Racunovodstvo je nauka o beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i dogadaja , primarno finansijskog karaktera i veština sastavljanja znacajnih izveštaja , analize i interpretiranja ovih transakcija i dogadaja i prenošenja rezultata licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu. Ovakvu definiciju dao je americki institut javnih racunovoda. Još jedna od prihvacenih definicija objašnjava da je racunovodstvo naucni metod kojim se obuhvataju , registruju i kvantitativno odražavaju ekonomske transakcije u cilju izvlacenja ekonomskih zakljucaka ,kontrole i delovanja na ekonomske aktivnosti. Racunovodstvo je proces koji pomaže pri odlucivanju pomocu : 1) beleženja ; 2) klasifikovanja ; 3) sumiranja ; 4) izveštavanja o poslovnim transakcijama i interpretiranjima njihovog uticaja na poslovanje poslovnih jedinica. Najvažnija svrha racunovodstva da ucini polovanje razumljivim , jer ako znamo šta se u poslovanju dogada bicemo u stanju da preduzimamo i odgovarajuce akcije. Menadžment racunovodstva u jednom preduzecu veoma je bitan zbog toga što pruža vitalne informacije iz kojih se saznaje da li se poslovanje razvija , stagnira ili nazaduje. Celinu strukture racunovodstva formirane po grupama srodnih poslova cine : knjigovodstvo sa bilansom , racunovodstvo troškova , kontrola i revizija , racunovodstveno planiranje i analiza. Sredinom XX veka u racunovodstvenoj literaturi javljaju se dva nova pojma: 1)finansijsko racunovodstvo ( Financial Accounting ) ; 2)upravljacko racunovodstvo ( Management or Managerial Account ). Pri ovoj podeli istice se namena i upotreba racunovodstvenih podataka
koji proizilaze iz svih delova racunovodstva. Upravljacko racunovodstvo ima za cilj da pripremi i analizira podatke koji mogu pomoci rukovodstvu preduzeca u unapredenju efikasnosti buduceg poslovanja. Ova uloga racunovodstva ostvaruje se kroz pružanje i obradu podataka racunovodstva za potrebe kontrole , planiranja i poslovnog odlucivanja. Knjigovodstvo kao deo racunovodstvaKnjigovodstvo se najkrace definiše kao deo ili racunska osnova racunovodstva ili kao metod registrovanja ili beleženja poslovnih transakcija. Dr. Kosta Vasiljevic definiše knjigovodstvo kao deo privredne evidencije preduzeca koje ima za predmet evidentiranje ekonomskih zbivanja u preduzecu , u cilju kontrole nad radom preduzeca , polaganja racuna kao i daljeg usavršavanja u poslovanju. Knjigovodstvo se organizuje i vodi zbog potreba upravljanja poslovima u preduzecu inace uzeto za sebe nema razloga za postojanje. Pored ovog cilja javljaju se još neki ciljevi : 1)utvrdivanje ili merenje rezultata poslovanja u cilju ekonomske kontrole
poslovanja i raspolaganja sredstvima; Standardizacija u oblasti racunovodstvenog izveštavanja ima osnovni zadatak da obezbedi podatke i informacije za uporedne analize i nesmetano poslovno komuniciranje. Standardizacija racunovodstvenog izveštavanja zapocela je na evropskom tlu u Parizu 1951. kada je osnovana prva racunovodstvena unija ( UEC ). U junu 1973. nacionalne racunovodstvene asocijacije deset država osnivaju Komitet za medunarodne racunovodstvene standarde ( IASC-International Accounting Standards Commitee ). Ova asocijacija danas ima 156 clanica , a naša zemlja medu njima je od 1997. Vecina racunovodstvenih standarda odnosi se na usmeravanje za vrednovanje i procenjivanje , gde se poslovne transakcije predstavljaju kao ekonomski dogadaji koji uticu na poslovanje datog preduzeca. Cilj svih finansijskih izveštaja je da pruži informacije o nekom poslovnom subjektu koje su neophodne velikom broju internih i eksternih korisnika za donošenje poslovnih odluka. MRS 19 propisuje racunovodstvo i obelodanjuje primanja zaposlenih od strane poslodavca. Ovaj standard razlikuje pet kategorija primanja zaposlenih : 1)kratkorocna primanja zaposlenih kao što su plate , zarade idoprinosi za socijalno osiguranje , placeni godišnji odmori i bolovanja , ucešce u dobiti , premije i nenovcane naknade za trenutno zaposlene ; 2)primanja po prestanku zaposlenja u koja spadaju penzije , ostale penzione naknade , životno osiguranje po prestanku zaposlenja kao i medicinska nega po prestanku zaposlenja ; 3)ostala dugorocna primanja zaposlenih ukljucujuci dozvolu za odsustvovanje na osnovu dugogodišnjeg staža , studijsko odsustvovanje , jubilarne nagrade za dugogodišnji rad , premije i odložene kompenzacije ; 4)otpremnina ; 5)primanja u vidu kapitala. Ovaj standard MRS 19 zahteva od preduzeca da prizna kratkorocna primanja za zaposlene kada je neki zaposleni pružio svoje usluge u zamenu za ta primanja. Sva primanja se ostvaruju u punom ili nepunom radnom vremenu , radom za stalno , na povremenoj ili privremenoj osnovi. Zaposlenima se smatraju i direktori kao i svo ostalo rukovodece osoblje. Knjiženje zarada prema kontnom okviru
Na racunima grupe 52 vezani su troškovi zarada , naknada zarada i ostali licni rashodi. Na ovim racunima knjiže se troškovi po osnovu obracunatih zarada , naknada zarada i drugih primanja zaposlenih kao i troškovi po osnovu obracunatih naknada po ugovorima sa fizicki licima. U okviru ove grupe racuna predvideni su sledeci racuni : 520-troškovi zarada i naknada zarada ( bruto iznos ); 521-troškovi poreza , doprinosa na zarade i naknade zarada na teret poslodavca ; 522-troškovi naknada po ugovoru o delu ; 523-troškovi naknada po autorskim ugovorima ; 524- troškovi naknada po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima ; 525-troškovi naknada fizickim licima po osnovu ostalih ugovora ; 526-troškovi naknada clanovima upravnog i nadzornog odbora ; 529-ostali licni rashodi i naknade. U nastavku teksta bice reci o nekim od ovih racuna. - racun 520 Na racunu 520 iskazuju se troškovi obracunatih zarada i naknada zarada koje se refundiraju ( za godišnje odmore , rad na dane državnih praznika , bolovanje na teret poslodavca , zbog prekida rada bez krivice zaposlenog ...) a u korist racuna 450 , 451 i 452. 450 – racun za obaveze za neto zarade ; naknade zarada izuzev onih
koje se refundiraju Priznavanje i vrednovanje troškova zarada je najdirektnije pod uticajem relevantnih zakonskih propisa. Od svih medunarodnih standarda finansijskog izveštavanja MRS 19 – naknade zaposlenima se najdirektnije bavi zaradama. On se ne bavi izracunavanjem visine pojedinih naknada , ni nacinom izracunavanja obaveza prema državi , vec se bavi priznavanjem tih naknada dok se vrednovanjem bavi samo u slucajevima potrebe za razgranicavanjem naknada zaposlenima po vremenskim periodima. Na ovom racunu se obuhvataju svi bruto iznosi zarada kao i naknada zarada koje cine : neto zarade , neto naknade zarada , porezi i doprinosi obracunatih na njih. Iznos neto zarada i neto naknada zarada izracunava se u skladu sa opštim aktom pravnog lica , ugovorom o radu i kolektivnim ugovorima. Zarada , prema odredbama clana 13 , Zakona o porezu na dohodak gradana ( „Službeni glasnik RS“ ) cine : 1)zarada tj. plata po osnovu radnog osdnosa na nacin kako je definisana zakonom o radu i drugim zakonima o radnim odnosima ( od 01.01.2006. naknada za ishranu u toku rada i regres su obavezni delovi zarada tj. poslodavac je dužan da ih obracuna i isplati zaposlenom licu ) ; 2)naknada za rad i druga primanja ; 3) naknada za rad i druga primanja po osnovu ugovora o radu van prostorija poslodavca . Zaradama se prema zakonu smatraju i primanja u obliku bonova , novcanih potvrda , akcija ili robe , cinjenjem ili pružanjem pogodnosti , opraštanjem duga kao i pokrivanjem rashoda obveznika poreza ( zaposlenog ) novcanim naknadama ili neposrednim placanjem. Prema clanu 114 zakona o radu zaposleni ima pravo na naknadu zarade koju bi ostvario da radi , za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradan dan , na godišnjem odmoru , na placenom odsustvu , odsustvovanjem na vojnim vežbama kao i odsustvovanjem zbog odazivanja na poziv državnog organa. Porez na zarade se placa po stopi od 14% na zarade koje su definisane clanom 13 i 14 zakona o porezu na dohodak gradana. Na primanja se obracunava porez kao da su u pitanju novcane isplate. Osnovicu poreza cini : -nominalna vrednost bonova , novcanih potvrda i akcija ; -cena koja bi se postigla na tržištu prodajom robe ; -naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge ; -novcana vrednost pokrivenih rashoda uvecana za obaveze javnih prihoda koje iz zarada placa svaki zaposleni. Porez na zarade ne placa se u odredenim slucajevima : -kod naknada troškova prevoza u javnom saobracaju do visine cene mesecne pretplatne karte tj. do visine stvarnih troškova prevoza ako ne postoji mogucnost da se obezbedi mesecna pretplatna karta po zadnjem propisu ona iznosi najvše do 1200.00 din. -naknade za ishranu za službeno putovanje u zemlji prema priloženim racunima ( najviše do 1000.00 din. dnevno ) tj. dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa ; -naknade troškova smeštaja na službenom putovanju prema priloženom racunu ; -naknade prevoza na službenom putu ; -solidarne pomoci za slucaj bolesti , rehabilitacije ili invalidnosti kako zaposlenog tako i clanova njegove porodice ( do 15000.00 din. ) ; -zarade osoblja stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili medunarodnih organizacija ; -zarade invalidnih lica zaposlenih u preduzecu. -racun 521 Ovaj racun obuhvata sve troškove poreza i doprinosa koji se pri obracunu zarada iskazanih na racunu 520 placaju na teret poslodavca. Ovde se radi o doprinosima na zarade koje placa iskljucivo poslodavac. Iznos ovih doprinosa ne ulazi u iznos bruto zarada i naknada zarada. Knjiženje ovog racuna povezano je sa knjiženjem prethodno pomenutog racuna 520. -racun 522 Na ovom racunu iskazuju se ukupni troškovi naknada po ugovoru o delu. Ugovor se može zakljuciti samo za obavljanje poslova van delatnosti poslodavca. Predmet ugovora o delu ne mogu biti poslovi koji su stalnog karaktera tj. poslovi koji su sistematizovani. Ugovor o delu se može zakljuciti sa svim fizickim licima , osim sa licem koje vec ostvaruje invalidsku penziju. Po ugovoru o delu ne obracunava se PDV ako uslugu pruža fizicko lice. Knjigovodstveno obuhvatanje zaradaOpstanak i razvoj preduzeca zahteva da se ukupno uložena sredstva preduzeca koriste tako da se neprestano uvecavaju. To znaci da se i sredstva uložena u rad tj. u licne dohotke moraju nadoknaditi iz novcanog priliva koji se ostvaruje njihovom realizacijom. To zaradama daje karakter troška jer su one deo ukupnih sredstava koje prolaze kroz sve faze kružnog kretanja sredstava a one su predmet knjigovodstvenog obuhvatanja. Za preduzece obracunate zarade imaju karakter kratkorocnih obaveza koje se u roku dospeca moraju izmiriti. Isplata ovih zarada vrši se iz poslovnih sredstava koja za tu namenu moraju biti obezbedena na žiro-racunu. Visina zarada utvrduje se prema osnovama i merilima koja su definisana kolektivnim ugovorom tj. na osnovu sastavljenog pravilnika o zaradama i naknadama. Osnovni kriterijum za odredivanje visine zarada je ostvareni ucinak i visina zarade po ucinku ( ona zavisi od stepena složenosti poslova odnosno stepena strucnosti koje radnik mora posedovati za dati posao ). Ostvareni radni ucinak se može iskazati brojem radnih sati. Osnova za ovakvo utvrdivanje radnog ucinka je evidencija o prisustvu radnika na radnom mestu. Množenjem broja sati sa bruto zaradom po satu dobija se mesecni iznos zarade po osnovu tekuceg rada. Troškovi zarada obuhvataju bruto zarade po osnovu tekuceg rada , dodatke zarada i naknade zarada. Dodaci na radu su : dodaci za nocni rad , za prekovremeni rad , na rad na dan državnog praznika i dodatak na zaradu po osnovu minulog rada. Naknade zarada obuhvataju naknade zbog odsustva na godišnjem odmoru , nagradnog odsustva i privremene nesposobnosti za rad ( bolovanje ). Bruto zarade , dodaci zarada i naknade sastoje se iz : -neto zarada za tekuci rad i dodataka na neto zarade ; -naknada neto zarada ; -akontacionog poreza iz zarada ; -doprinosa iz zarada. Na licne dohodke koji su jednaki ili niži od najniže cene rada porez se ne placa. Iz licnih dohodaka zaposlenih placaju se obavezni doprinosi za socijalno osiguranje ( PIO , zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti ). Ovi doprinosi iznose oko 20% bruto zarade zaposlenih. Sa stanovišta privrednog racuna , obracuna i kalkulacija licni dohoci su troškovi i knjiže se tako što se za iznos bruto licnih dohodaka zadužuje racun TROŠKOVI ZARADA , a odobrava racun OBAVEZE PO OSNOVU ZARADA. Racun obaveza po osnovu zarada gasi se pri isplati licnih dohodaka. Pored ovih racuna može se javiti i racun OSTALE OBAVEZE preko koga se obuhvataju sve obustave od zarade radnika koje preduzece placa na racun radnika njihovim poveriocima. Knjiženja se mogu graficki predstaviti na sledeci nacin
: (2)-isplata licnih dohodaka na osnovu platnog spiska ; (3)-uplata obaveza po obustavama od licnih dohodaka. Danas isplata licnih dohodaka ne vrši se samo putem platnog spiska na blagajni preduzeca , vec i uplatom novca sa žiro racuna na štedne knjižice ili tekuce racune radnika koji su otvoreni kod poslovnih banaka. Tada se blagajna ne pojavljuje kao posrednik u isplati licnih dohodaka vec novac odlazi direktno sa žiro-racuna na knjižice ili tekuce racune radnika.
|